Tko je autor starofrancuskoga virelaia iz katedrale sv. Stošije u Zadru?

Starofrancuski virelai iz 14. stoljeća, otkriven za vrijeme restauriranja korskih sjedala u zadarskoj stolnoj crkvi 1969. godine, najstariji je notni zapis svjetovne glazbe Hrvatskoj. Notni popraćen starofrancuskim ljubavnim stihovima koje anonimni francuski pjesnik kreirao tako da se, među ostalim, inspirirao Romanom o Ruži, remek-djelom francuskoga 13. stoljeća. Do sada su otkrivene tri verzije iste pjesme: pariška, bolonjska i zadarska. Dosadašnja istraživanja pokazala sve potječu od jednoga jedinstvenog izvora. Zadarski tekst (virelai) ukazuje original nastao na sjeveru Francuske, točnije Pikardiji. Cilj rada analizirati književnu strukturu virelaia ukazati pojedine elemente te strukture se mogu sagledati prizme srednjovjekovne francuske lirike. Na temelju izdvojenih elemenata odgovorit ćemo kojemu francuskom književniku može najviše približiti zadarski virelai. Naša hipoteza on odgovara poetici srednjovjekovnoga francuskog književnika Jeana Froissarta (1337. – 1405.). On podrijetlom sjeverne Francuske odnosno Pikardije, mnogo putovao Italijom, pisao romane po uzoru Lancelota, a lirske pjesme kao piše Guillaumea de Machauta također inspirira Ruži. Konkretna sadržajna specifičnost koja ga neposredno povezuje sa zadarskim pojavljuje preko djela Le dit du chevalier bleu.